Uticaj droge na ponašanje vozača

Ne postoji bezopasna i neškodljiva droga

Droga utiče na nervni sistem na takav način da je to nespojivo s bezbednim ponašanjem u vožnji. Veoma često vozači koji su pod uticajem droge i ne shvataju da su im sposobnosti promenjene, a čak i kada vozači imaju utisak da su efekti droge prošli, ona i dalje ima uticaj na njihovo ponašanje u vožnji.

Efekti droge mogu biti veoma različiti za različite osobe, a kod iste osobe mogu se razlikovati od prilike do prilike.

Efekti droge, između ostalog, zavise od:

  • vrste, količine, kvaliteta, načina konzumiranja, tolerancije na određenu supstancu itd.,
  • osobe koja konzumira drogu: težina, starost, stanje fizičkog i mentalnog zdravlja itd. i
  • konteksta u kojem se konzumira droga: tokom dana ili noći, lokacija, da li se konzumira pojedinačno ili u društvu itd.

Efekti droge na ponašanje vozača

Efekti koje ima na vozačku sposobnost zavise od vrste droge, a čak i kada se koristi ista vrsta više puta, dejstvo se može razlikovati.

Upotrebom kanabisa (marihuane) korisnik postaje „ustondiran“ ili oseća euforiju, opuštenost i letargiju, vreme reakcije se produžava, a koordinacija i memorija slabe. Zbog ovih efekata, vozač nije u stanju da na zadovoljavajućem nivou obavlja složene zadatke u vožnji, pre svega one u kojima se od njega zahteva da pažnju usmerava na više stvari.

Stimulišuće droge kao što su amfetamini, ekstazi i kokain dovode do osećanja uzbuđenosti i veće energičnosti, što može dovesti do povećanja samopouzdanja i agresivnije i brže vožnje.

Vozači koji koriste ove droge voze rizičnije, dok u isto vreme slabi njihova kontrola nad vozilom (Shinar, 2006).

Iako se efekti droge na ponašanje razlikuju, može se zaključiti da svi narkotici negativno utiču na:

  1. budnost, pažnju i koncentraciju vozača;
  2. jasan vid;
  3. fizičku koordinaciju;
  4. brzinu reakcije; i
  5. sposobnost da se donose pravilne odluke pod pritiskom.

Vožnja pod uticajem narkotika i rizik od saobraćajne nezgode

Vozač koji je konzumirao drogu ima 2–5 puta veći rizik da doživi saobraćajnu nezgodu od vozača koji nije pod uticajem narkotika. Kombinovanje više psihoaktivnih supstanci (npr. alkohol i droga) drastično povećava verovatnoću da se doživi ozbiljna saobraćajna nezgoda. Rizik se u ovakvim slučajevima drastično povećava. Tako je mogućnost da se doživi ozbiljna saobraćajna nezgoda 200 puta veća ukoliko je korišćena marihuana, ukoliko pre toga osoba već ima nivo alkohola u krvi od 0,08%.

Rizik od fatalne nezgode zbog kombinovanja droge i alkohola:

Droga Pojedinačna upotreba Sa alkoholom > 80 mg%
Alkohol > 80 mg% x 70
Kanabis x 1,6 x 203
Kokain x 4,5 x 500
Benzodiazepin x 3,9 Nije definisano

Najopasnija je varijanta u kojoj se alkohol meša s nekom drugom psihoaktivnom supstancom.

Povezane teme:

Uticaj alkohola na performanse vozača
Uticaj lekova na ponašanje vozača
Alkohol i rizik od saobraćajne nezgode
Alkohol i njegova apsorpcija u organizam


Literatura: Priručnik za licenciranje kadrova u procesu osposobljavanja kandidata za vozače, Agencija za bezbednost saobraćaja (2012, 2013.)